
BLACK FRIDAY se nastavlja! Uštedite do -70% na odabrane artikle. Saznajte više!
U svakom domu stol za blagavaonicu ima višestruku namjenu. Za njim jedemo, učimo, radimo, igramo društvene igre, družimo se i okupljamo. No to nije oduvijek bilo tako. Uloga blagovaonskog stola kroz povijest se značajno mijenjala, i dok je većina promjena bila pozitivna, postoje i neki korisni običaji koje smo u današnje vrijeme zapostavili. U ovom tekstu istražili smo što se sve promijenilo još od doba stare Grčke i koje su zapravo prednosti koje nam blagovaonski stol donosi, a često ih nismo ni svjesni. Vjerujemo da ćete otkriti i neke zanimljive informacije o ovom komadu namještaja koji čini središte svakog doma.
Jeste li znali da su stari Grci imali jednu od prvih popularnih verzija formalne blagovaonice pod nazivom andron? Ovaj je prostor bio namijenjen muškarcima za jelo i piće te su ondje često održavali simpozije na kojima su raspravljali o akademskoj zajednici ili su ih pak zabavljali izvođači. To su bili sami počeci u kojima su stolovi i blagovaonice počeli dobivati značenje približno onome koje imaju danas.
No tek su kasnije, u 16. stoljeću, blagovaonski stolovi postali stvarno popularni. Tada su blagovaonica i kuhinja bile udaljene jedna od druge, ponekad i na drugom katu, a u slučaju bogatih obitelji - dugački i raskošni stolovi su bili čak i u drugoj zgradi. Tada se na kuhinju gledalo kao na mjesto koje se često zagrijavalo te je zbog toga postojala mogućnost od kućnih požara.
Stoljećima se posjedovanje blagovaonice smatralo znakom bogatstva te je ona time podrazumijevala i određenu razinu dostojanstva. Stoga je praksa da sluge jedu u odvojenim prostorijama od obitelji bila sasvim uobičajena.
No, s napretkom čovječanstva, došlo je do velikih promjena i po pitanju uloge blagovaonice. Zasebne prostorije u kojima se objedovalo postale su prošlost, a openspace je donio novi trend u načinu na koji je prosječna obitelj svakodnevno funkcionirala. Blagovaonski stol je svoje mjesto našao u kuhinji te se njegova uloga proširila.
Naime, mame su prilikom pripreme jela htjele imati djecu na oku, a koji je bolji način za to nego da pišu zadaću za blagovaonskim stolom. Takva praksa postoji i danas, usprkos tome što sada imamo i radne stolove. Štoviše, danas ne samo da jedemo i učimo za istim stolom već i radimo za njim.
Možemo se složiti da je blagovaonski stol uvijek bio glavno mjesto obiteljskog okupljanja, no s time su dolazili mnogi benefiti kojih često nismo bili svjesni.
Još od djetinjstva, obiteljsko okupljanje za stolom kreiralo je neke posebna sjećanja koja se ne zaboravljaju. Prisjetimo li se svih trenutaka u kojima smo igrali društvene igre, pričali, kartali i smijali se, možemo zaključiti da su to neke od situacija u kojima smo se najviše povezali sa svojim ukućanima. Iako je danas zbog radnog vremena postalo nemoguće svaki obrok pojesti s obitelji za stolom, trebamo se truditi da je barem jedan obrok dnevno zajednički.
Stol Marbella
Kada nemamo raspoređene obroke po danu, često u pokretu jedemo što god stignemo pa tako možemo posegnuti za hranom koja nije toliko nutritivna. Stručnjaci stoga sugeriraju da će nas objedovanje s obitelji za stolom potaknuti da više razmišljamo o tome što i kako jedemo. Konkretni obroci za stolom također nam omogućavaju da ručak ne provodimo za televizorom ili kompjuterom jer je dokazano da ćemo u takvim situacijama pojesti veću količinu hrane nego što bismo za stolom.
Tehnologija nam je danas okupirala život i svaku priliku za relaksaciju, odmor i odmak od ekrana rado ćemo iskoristiti. Upravo je uživanje u obroku s obitelji savršena prilika za to jer je to situacija kada trebamo maknuti mobitele sa strane i biti ‘mindful’, odnosno, i fizički i psihički prisutni u tom trenutku i fokusirati se isključivo na događanja za stolom.
Kao što vidite, prednosti objedovanja za stolom su višestruke, baš kao i njegova funkcija. Zato idući put pomno odaberite svoj blagovaonski stol jer će on narednih nekoliko godina biti glavno središte vašeg doma. A u tome vam Mima saloni uvijek mogu pomoći.