Već od 19. stoljeća Šibenik je bio poznat po trgovini, obrtu i industriji. Ove tri grane kao da su oduvijek bile gospodarski stupovi Šibenika. Prije 150-200 godina, posebno zbog svoje povezanosti s Likom i dijelom Bosne i Hercegovine, Šibenik je postao glavna izvozna luka za drvo i rudu.
Iako se tada razvijaju i druge gospodarske grane, poljoprivreda je još uvijek prevladavala, pa se stanovnici ovog dijela pretežno bave maslinarstvom, vinogradarstvom i vrtlarstvom. Tek nakon Drugoga svjetskog rata grad se gospodarski oporavlja. Zadnja jaka kriza bio je Domovinski rat nakon kojega započinje potpuni gospodarski oporavak grada.
Šibenik je danas sjedište brojnih velikih, ali i malih i srednjih tvrtki (SME) koje se nerijetko smatraju gospodarskim pokretačima nekog područja. Uz domaće, u Šibeniku su također danas smještene i strane tvrtke od kojih neke ovdje imaju i svoje središte.
Svakako, Šibenik je u posljednjih dvadesetak godina zabilježio pozitivne gospodarske trendove. Zanimljivo je i reći da je ovaj grad zabilježio i vrlo visoki indeks razvijenosti. Podaci još otprije desetak godina govore da taj indeks iznosi 125% prosjeka Republike Hrvatske, pa tako grad ne pripada niti jednoj kategoriji potpomognutih područja.
Iako je do osamdesetih godina prošlog stoljeća Šibenik bio jako industrijsko središte bivše države, nakon Domovinskog rata njegovi proizvodni kapaciteti su znatno oslabili. Ipak, novo vrijeme donijelo je novi uzlet, pa je Šibenik danas glavno kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Gradska luka, koja se danas često naziva i „vratima srednje Europe“, kao i turizam, te daljnji razvoj srednjeg i malog poduzetništva su glavni gospodarski pokretači ekonomije Šibenika.
Članak vam donosi Namještaj Mima, vaš prvi izbor za Šibenik namještaj.
